top of page

Kome smetaju knjige? (II)

Pišući o cenzuri knjiga, odlučili smo provjeriti koje se to zabranjene knjige nalaze u našoj školskoj knjižnici. Neke od njih sigurno ste pročitali, za lektiru ili slobodno čitanje, a možda su vam ih bake i djedovi čitali prije spavanja. Naveli smo i razloge cenzure pošto ćete se zasigurno, poput nas, zapitati zašto su tako dobre knjige bile ili još uvijek jesu zabranjene.

  • J. K. Rowling, Harry Potter – naslov zabranjen u nekim školama SAD-a zbog spominjanja magije i vještičarstva. Serijal navodno vrijeđa katolike, tj. njihovu vjeru.

  • A. A. Milne, Medo Winnie zvani Pooh – knjiga je zabranjena 2006. u pojedinim dijelovima SAD-a jer su likovi - životinje koje govore - predstavljale uvredu prema Bogu.

  • Jack London, Zov divljine – knjiga je bila zabranjena u Italiji i Jugoslaviji jer se smatrala previše radikalnom te zbog autorova viđenja socijalizma.

  • Mark Twain, Pustolovine Huckleberryja Finna – također je bila zabranjena u većem dijelu SAD-a zbog navodnog korištenja pogrdnih riječi.

  • L. Frank Baum, Čarobnjak iz Oza – državne knjižnice Chicaga zabranile su ovu knjigu jer prikazuje ženu u obliku snažnog vođe, što se “protivi Bogu”, a knjižnica u Detroitu zabranila ju je 1957. godine jer se smatralo da nema nikakve važnosti za djecu.

  • Lewis Carroll, Alisa u zemlji čudesa – početkom 20. stoljeća zabranjena u školama New Hampshirea jer se smatralo da sadrži iluzije o seksualnim fantazijama, a poslije 60-ih godina zabranjena je u cijelom SAD-u zbog straha da će djecu potaknuti na upotrebu droge.

  • Braća Grimm, Bajke - zabranjene su početkom 20. st. u osnovnim školama SAD-a zbog previše nasilja, rasizma te negativnog prikaza ženskih likova.

  • Roald Dahl, Charlie i tvornica čokolade - zabranila ju je knjižnica u Coloradu krajem 20. stoljeća (1988.) jer propagira "jadnu životnu filozofiju".

  • Autobiografija Dnevnik Anne Frank – knjiga je bila zabranjena 2010. godine u Virginiji zbog "tematiziranja seksualnosti i homoseksualnosti", a ranije i u nekim američkim školama jer je "predepresivna".


Također, pitali smo našu školsku knjižničarku Valentinu Namesnik kako se knjižnice bore protiv cenzure i zabranjenih knjiga.

"Sada više nema zabranjenih knjiga. Knjige se ne zabranjuju, a cenzura ne postoji. Danas se sve može čitati. Međutim, u školskim knjižnicama moramo paziti na to da su sve knjige namijenjene vama učenicima ili nastavnicima. Ono što je namijenjeno nastavnicima, ne posuđujemo vama jer znamo da određeni naslov ne biste razumjeli jer još niste u toj dobi ili tu tematiku ne biste mogli shvatiti. Sve što mi imamo od učeničke građe namijenjeno je vama i sve smijete i možete čitati. U gradskoj knjižnici se isto tako pazi da vi kao učenici koristite dječji odjel. Knjižničari bi vas trebali upozoriti i pripaziti na to da ne posudite neku knjigu s odjela za odrasle jer ne biste ta djela razumjeli ili ne bi bila primjerena vašoj dobi. To je jedino na što treba pripaziti kod djece i mladih, ali u odrasloj dobi možete sve čitati. Nema više zabranjenih knjiga."


Istraživanje o zabranjenim knjigama i cenzuri dovelo nas je do zaključka da su knjige moćne, a pisana riječ snažna.


Korina Gluhak, Mak Ivoš i Ema Julija Novak (7. c)

Comments


Commenting has been turned off.
bottom of page