Proveli smo anketu među učenicima sedmih i osmih razreda naše škole o njihovim čitateljskim navikama.
U anketi je sudjelovalo ukupno 86 učenika. Prema rezultatima ankete 56 % ih čita u slobodno vrijeme (ne samo lektirna djela), dok čak njih 44 % ne čita ništa osim lektire. Od 48 učenika koji u slobodno vrijeme čitaju, 65 % čita do 5 knjiga godišnje, 20 % čita između 5 i 10 knjiga godišnje, a 15 % ih čita više od 10 knjiga.
Samo jedan anketirani učenik čita poeziju, 4 učenika čita knjige povijesne tematike, a
9 horor romane. Putopisi i dnevnici imaju isti broj odgovora kao i drame - 10.
Za ljubavne romane opredijelilo se 15 učenika, a čak 19 za stripove. Najviše se čitaju fantasy romani - 24 učenika, a slijede krimići s 23 glasa. Čak 15 učenika nije odabralo niti jedan od ponuđenih odgovora, već su se opredijelili za ostalo.
Na hrvatskom jeziku čita 77 % anketiranih učenika, a na engleskom 23 %. Nitko ne čita na nekom drugom stranom jeziku.
U tiskanom formatu čita 65,4 % učenika, njih 3,8 % čita samo e-knjige, a u oba formata čita 30,8 % učenika.
Najbitniji kriterij za odabir određene knjige je žanr, a najmanje važni su im broj stranica i autor.
Knjige kupuje 12 % učenika, 50 % učenika ih posuđuje, a 38 % je odabralo oba odgovora.
Učenici koji ne čitaju u slobodno vrijeme, kao najčešći razlog navode činjenicu da radije gledaju filmove i serije, a 5 % ih to ne radi zato što im čitanje predstavlja napor.
Oko 30 % njih ne čita knjige zbog nekog drugog razloga.
Prema podacima istraživanja iz 2021. godine koje je provela Kvaka - Ured za kreativnu analizu, tek 45 % Hrvata pročitalo je barem jednu knjigu godišnje. Uzmemo li u obzir taj zabrinjavajući podatak, naši učenici ipak su iznad hrvatskog prosjeka, a nadamo se da će broj onih koji čitaju u slobodno vrijeme rasti.
Marta Ramljak